Autor teksta: Braniteljski-portal.hr
Uništavanje prvoga tenka u bitki za Vukovar i početak općeg napada na grad Vukovar!
Dana 25. kolovoza 1991. godine, u jutarnjim satima, kamion JNA za prijevoz hrane biva uništen nailaskom na minu pokraj barikade u Borovu Naselju na Borovskoj cesti. Odmah po dojavi o uništenom kamionu, zapovjednik obrane Vukovara, Ivica Arbanas “Lipi“, u zapovjedništvu ostavlja svoga zamjenika Petra Perića te zajedno sa Ivanom Anđelićem “Dokom“, odlazi u pravcu Borovske ceste…
Ubrzo u zapovjedništvo stiže obavijest da iz vukovarske vojarne izlazi kolona od šest tenkova i kreće se u pravcu zapadnog izlaza iz grada. Zamjenik zapovjednika obrane Vukovara, Pero Perić, uz odobrenje zapovjednika obrane Vukovara, Ivice Arbanasa, izdaje zapovijed o zaustavljanju kolone tenkova i spriječavanju njihovog izlaska iz grada.
Zapovjednik voda “Desne Supoderice“ (4. vod, 1. satnija, 1. bojna pričuvnog sastava Zbora narodne garde), Tomislav Skrbin “Šipka“, prima zapovijed i sa svojim ljudima kreće u akciju. Pripadnici voda dovoze kamion kombinata “Borovo“ i parkiraju ga poprijeko na uskoj cesti u kotlini između lijeve i desne Supoderice a pokojni Robert Janić “Prsan“ i Damir Plavšić “Plavi“, miniraju cestu sa protiv-tenkovskim minama (TMA-3).
Robert Janić i Damir Plavšić stigli su uvrnuti upaljače u dvije mine a u treču su minu uvrnuli samo dva upaljača jer su se morali povuči ispred tenka koji im se velikom brzinom približio na svega pedeset metara. Tenk ralica koji je predvodio kolonu, bez zaustavljanja je počeo gurati kamion sa ceste i tada je naletio na minu koja je teško oštetila prednju desnu stranu tenka.
Nakon što je uništen prvi tenk u koloni, pripadnici 4. voda počeli su na tenkove bacati molotovljeve koktele a po njima je otvorena vatra iz tenkovskih strojnica. Borba je trajala oko sat vremena a pripadnici 4. voda bez obzira što su imali samo pješačko naoružanje, hrabro su držali kolonu tenkova cijelo vrijeme pod vatrom.
U jednom trenutku stiže zapovijed zamjenika zapovjednika obrane Vukovara, Pere Perića, da se prekine paljba i izvrši povlačenje jer je dogovoreno primirje na zamolbu zapovjednika vojarne, kapetana JNA Čurčina, koji je molio da im se dopusti izvlačenje i popravak jednog uništenog i jednog onesposobljenog tenka.
Tijekom jednosatnog primirja, zapovjednik obrane Vukovara, Ivica Arbanas iz uništenog kamiona na Borovskoj cesti izvlači dvojicu ranjenih vojnika JNA i prevozi ih svojim automobilom u Vukovarsku bolnicu te odlazi do “Minimarketa“ na zapadnom izlazu iz grada. Napušta automobil te sa ručnim raketnim bacačem u ruci promatra izvlačenje uništenog tenka. Za to vrijeme Ivan Anđelič odlazi u prostor vinarije te sa protugradnim raketama, koje je osobno izradio, djeluje po vojnim ciljevima u pravcu sela Petrovaca i Negoslavaca.
Jugoslavenska vojska je iskoristila primirje i umjesto povratka tenkova u vojarnu, kako je bilo dogovoreno, uz paljbu tenkovskih strojnica po položaju pripadnika 4. voda, tenkove odvoze na brdo “Pašnjak“ koje je iznimno važna strateška točka sa koje počinju kontrolirati selo Bogdanovce, naselje Lužac te Priljevo i dio centra grada Vukovara. Zauzimanje brda “Pašnjak“, ukopavanje tenkova i utvrđivanje položaja dovelo je do toga da je zapovjednik obrane Vukovara, Ivica Arbanas, donio zapovjed da se osigura pravac sigurnog prolaza iz Vukovara prema Bogdanovcima, tako-zvani “Kukuruzni put“.
